Povratak u Zlatnu dolinu književna je manifestacija koju je Gradska knjižnica Požega osmislila s ciljem revitalizacije života i djela dječje književnice Zlate Kolarić-Kišur, ali i s ciljem popularizacije dječje dramske književnosti raspisivanjem književnog natječaja za dječji igrokaz na nacionalnoj razini, nadahnut stvaralaštvom te omiljene dječje autorice.

Na raspisani natječaj, kojem je tema bila dječja igra, javilo se 18 književnika s 18 igrokaza. Prema ocjenama Prosudbenog povjerenstva u sastavu Hrvoja Kovačevića (književnika), Sanje Nikčević (teatrologinje i književne kritičarke) i Dijane Klarić (voditeljice projekta, Gradska knjižnica Požega) autor je najuspješnijeg rada književnik Darko Macan koji je za ovu prigodu napisao igrokaz Svjetski dan bez mobitela.

Osim natječaja, manifestacija podrazumijeva i uprizorenje pobjedničkog igrokaza koje će izvesti Mala škola kazališta Gradskog kazališta Požega 28. listopada u Gradskoj knjižnici Požega u prigodi obilježavanja rođendana Zlate Kolarić-Kišur, kad će prigodnom izložbom biti predstavljen i jedan dio njezine vrijedne ostavštine. Manifestacija se sufinancira kao javna potreba u kulturi Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Ostavština Zlate Kolarić-Kišur

Gradska knjižnica Požega vlasnik je opsežne ostavštine Zlate Kolarić-Kišur koja ne obuhvaća samo njezin književni rad nego i osobne dokumente, mnoštvo fotografija, pisama i razglednica, kao i stručne te novinske članke i izreske koji prate njezin književni rad tijekom gotovo pola stoljeća. Upravo opsežnost ostavštine potaknula je Gradsku knjižnicu Požega da književnoj manifestaciji pristupi kao projektu koji bi se kontinuirano, jednom godišnje, održavao i koji bi književnim natječajem, uz prigodnu temu, pratio etape života i stvaralaštva Zlate Kolarić-Kišur.

Moja Zlatna dolina pisana je srcem za Požegu

U poznatom dječjem romanu Moja Zlatna dolina otkrivaju se najljepše priče ikad ispričane o sretnom i bezbrižnom djetinjstvu u Požegi, Zlatnoj dolini prepunoj mirisnog cvijeća, šarenih bašča i razigranih nestašluka vesele požeške graje. Čitajući stranice sretnog djetinjstva u Požegi, nižu se slike grada ispisane srcem istinski zaljubljenim u Slavonsku Atenu. Slike su to koje je s nevjerojatnom lakoćom i ljepotom ispisala znamenita hrvatska književnica Zlata Kolarić-Kišur.

Premda rođena u Slavonskom Brodu, svoje prve korake napravila je na požeškom tlu jer su se Zlatini roditelji ubrzo nakon njezina rođenja preselili u Požegu. Zlata je u Požegi provela djetinjstvo i mladenačke dane sve do udaje za Hinka Kolarića-Kišura, kad se seli u Zagreb, ali Požega u njezinu srcu zauvijek ostaje nedosanjani san jer je do kraja svojeg života čeznula za povratkom u dolinu svojeg djetinjstva.

Dva Zlatina povratka u Zlatnu dolinu

I vratila se Zlata, ne samo u Požegu nego i u Ulicu Antuna Kanižlića, ulicu svojeg djetinjstva, a pred vratima njezine Zlatne doline širom raširenih ruku dočekala ju je Gradska knjižnica Požega.

Zlatin prvi povratak u Zlatnu dolinu dogodio se 2007. kad je njezina ostavština, spremljena u desetak kutija, poklonjena požeškoj knjižnici. Bio je to jedan kišovit i tmuran dan, a dok su se kutije prenosile u Knjižnicu, u sjaju knjižničarskih srdaca te iz spoznaje da ničiji, a pogotovo Zlatin život ne smije ostati zatvoren u kutijama, rodila se želja za pravim i dostojanstvenim povratkom u Zlatnu dolinu.

I vratila se naša Zlata ponovo u svoju Zlatnu dolinu, 15 godina kasnije, ali ovog puta visoko uzdignute glave, s osmijehom na licu i veselom grajom u srcu te spremna da opet razveseli mali dječji svijet, a i poneko odraslo srce.

Književna manifestacija Povratak u Zlatnu dolinu vraća Zlatu u požeška srca

Upravo je zbog toga požeška knjižnica, kako bi u punom smislu riječi vratila Zlatu Požegi, ali i Požegu Zlati, osmislila književnu manifestaciju pod nazivom Povratak u Zlatnu dolinu. Knjižnica tim vrijednim projektom široj javnosti želi predstaviti Zlatin život i djelo, ali i popularizirati dječju dramsku književnost nadahnutu požeškim djetinjstvom kakvo je opisano u Mojoj Zlatnoj dolini. Manifestacija se sastoji, kako je već ranije istaknuto, od književnog natječaja za dječji igrokaz na nacionalnoj razini, kao i neizostavne suradnje s lokalnim kulturnim i obrazovnim ustanovama kako bi Zlatina riječ ponovno (za)živjela u dječjim srcima.