U suvremeno doba elektronički mediji omogućavaju nezamislivo brz protok informacija, a rijetki i vrijedni izvornici danas se mogu zaštititi i predstaviti široj javnosti pomoću digitalizacije. Digitalizacija je proces pretvaranja fizičke građe u digitalne slike ili elektronički oblik skeniranjem.

Digitalizacija iz fonda Knjižnice započela je 2009. godine. U digitalni oblik prenesene su 3 jedinice građe iz zavičajne zbirke Possegana, uslugom tvrtke Point d.o.o.

Gradska knjižnica Požega 2019. godine uključila se u projekt digitalizacije stare i rijetke zavičajne građe pod nazivom Povijest čitanja u Požegi. Projekt u četiri etape prikazuje kulturu čitanja u Požegi od sredine 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća, kao i povijesni utjecaj koji su znameniti Požežani ostavili na kulturu čitanja na nacionalnoj razini. Cilj je predstaviti i zaštiti najtraženiju građu iz zavičajne zbirke Possegana. Digitalizirana građa je od posebnog značaja, ne samo za zavičajnu nego i za nacionalnu povijest kulture i čitanja.

U 2020. godini tvrtka ArhivPRO digitalizirala je 5 jedinica građe i izradila digitalni repozitorij na kojem se knjige pohranjuju.

Projekt digitalizacije financiran je sredstvima Grada Požege te Ministarstva kulture i medija. Postupkom digitalizacije vrijedne izvornike zaštitilo se od daljnjeg fizičkog propadanja, a digitalnom kopijom omogućila se veća dostupnost primjeraka:

• Požega / Julije Kempf
• Ilirska slovnica / Vjekoslav Babukić
• Iz mladieh lietah / Ivan Napoleon Špun-Strižić
• Ilirsko-nemačko-talianski mali rečnik / Josip Drobnić; Vjekoslav Babukić
• Štijenja i Evangjelja / priredio Kajo Andrija Adžić
• Slavonac: zabavno-poučni list / urednik Miroslav Kraljević
• Požeški djak / Miroslav Kraljević
• Prve pjesme / Franjo Ciraki

Kontinuiranom digitalizacijom Knjižnica, kao čuvarica i promotorica kulturne baštine svojeg zavičaja, upoznaje građane s pisanim i tiskanim dokumentima koji svjedoče o povezanosti zavičaja i stvaralaštva te oblikovanja društvenog i kulturnog života grada.