U svibnju, kad se prisjećamo spaljivanja knjiga u Berlinu koje se dogodilo 10. svibnja 1933. godine, donosimo ti novi tematski bilten s popisom knjiga koje su se u nekom trenutku našle na listi zabranjenih.

Zadiranjem u političke, društvene i slične osjetljive i kontroverzne teme pisci su u svojim knjigama prkosili zakonima i konvencijama usudivši se na papir pretočiti ono što su vlasti gurale pod tepih, zbog čega su etiketirani kao neprijateljski i nepoćudni, a njihove su knjige bile zabranjene.  

U nastavku saznaj koji su se naslovi, među mnogim drugima, našli na udaru cenzure i pročitaj neku od tih knjiga od kojih su mnoge postale klasicima!

Roman zabranjen u mnogim islamskim zemljama

Engleski književnik indijskog podrijetla Salman Rushdie autor je romana Sotonski stihovi koji je odmah nakon objavljivanja 1988. godine, izazivanjem bijesa više milijuna muslimanskih fundamentalista širom svijeta, postao jedna od najkontroverznijih knjiga u novijoj povijesti. Zbog te knjige u kojoj iznosi kritičke stavove o islamu i muslimanskoj tradiciji, razrađujući pritom kompleksnu i višeslojnu radnju čiji su protagonisti dvojica indijskih muslimana koja žive u Engleskoj, pisac je optužen za blasfemiju. To je rezultiralo zabranom knjige u mnogim zemljama, kao i prijetnjama smrću upućenima autoru, zbog čega se morao povući iz javnosti. Otkrij zašto je ta knjiga izazvala buru reakcija i brojne kontroverze!

Distopijski klasik zabranjen odmah nakon objavljivanja

Iz pera poznatog engleskog književnika Aldousa Huxleyja 1932. godine izašao je distopijski roman Divni novi svijet koji se ubraja u literarne klasike, a u nekim je zemljama zabranjen odmah nakon objavljivanja. Vremenom smještena u daleku budućnost, a mjestom u London, knjiga donosi autorovo viđenje svijeta u kojem su ljudi površni potrošači zabavljeni ispraznim sadržajima, lišeni religije, umjetnosti i slobode te kritizira konzumerizam, masovnu proizvodnju i prepuštanje svjetovnim užitcima upozoravajući na dehumanizirajuće posljedice znanstvenog i materijalnog progresa. Pročitaj Huxleyjevu viziju i saznaj jesu li se njegova predviđanja ostvarila!

Zabranjeni antiratni i antirasistički klasici

Njemački književnik Erich Maria Remarque napisao je jedan od najpoznatijih antiratnih romana i klasično djelo svjetske književnosti Na zapadu ništa novo. Gradeći roman na priči 19-godišnjeg protagonista Paula Bäumera koji školske hodnike zamjenjuje bojišnicom Prvog svjetskog rata, književnik oslikava sudbine više milijuna vojnika pred čitatelja podastirući sliku ratnih strahota, ranjavanja i razaranja te psiholoških trauma i besmisla rata. Roman je zbog snažne antiratne poruke bio zabranjen u Trećem Reichu, a i danas, gotovo cijelo stoljeće nakon objavljivanja, nosi bezvremensku poruku i vrijednost. Pročitaj jedan od najpoznatijih romana o Prvom svjetskom ratu koji je stekao kultni status!

Roman Ubiti pticu rugalicu autorice Harper Lee koji je od prve objave doživio brojne optužbe, zabrane i smatran je kontroverznim postao je klasikom američke književnosti. Dajući pripovjedački glas djevojčici Scout koja odrasta u mjestašcu Maycomb u Alabami 30-ih godina prošlog stoljeća kao kći odvjetnika Atticusa Fincha koji brani crnca nepravedno optužena za silovanje bjelkinje, književnica je napisala bezvremensku priču o odrastanju, rasizmu, poimanju dobra i zla, herojstvu i kukavičluku, siromaštvu i nepravdi razotkrivajući slabosti američkog društva. Pročitaj jedno od najboljih i najpoznatijih antirasističkih romana!

Jedno od temeljnih djela moderne književnosti na popisu zabranjenih knjiga

Irski književnik James Joyce autor je jednog od temeljnih djela moderne književnosti pod nazivom Uliks koji je cenzura godinama zabranjivala u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Cjelokupna se radnja romana vrti oko jednog dana, 16. lipnja 1904. godine, u životu troje Dablinaca: Stephena Dedalusa, Leopolda Blooma i njegove žene Molly. Ispod površinskog sloja romana satkana od svakodnevice protagonista krije se složena struktura, obilje stilskih inovacija, brojne pripovjedne tehnike, virtuozni jezični postupci te nesagledivo obilje simbola i značenja, među kojima su kritičari prepoznali i analogije s Homerovom Odisejom i koji pokazuju književnikovu izvanrednu moć u prikazu ljudske prirode. Pokušaj se probiti „kroz” jedan dan u životu Leopolda Blooma i ostalih junaka tog kultnog romana koji je uistinu zahtjevan za čitanje i trajno otvoren za nova čitanja i tumačenja!

Kontroverzan poluautobiografski roman poznate američke književnice 

Američka književnica Sylvia Plath, osim više zbirki pjesama, napisala je i jedno prozno djelo pod nazivom Stakleno zvono objavivši ga pod pseudonimom Victoria Lucas. Djelomično utemeljen na autoričinu životu, roman je bio zabranjen jer tematizira samoubojstvo, a sama je književnica mjesec dana nakon objavljivanja na isti način okončala život. U središtu je romana 19-godišnja djevojka Esther koja se bori s depresijom, a njezinom pričom autorica, osim o mentalnom poremećaju, između ostalog progovara o svakodnevnoj borbi za preuzimanje kontrole nad vlastitim životom, borbi između vlastitih želja i nametnutih društvenih uloga te patrijarhatu. Zaviri u poluautobiografsku, kultnu knjigu poznate književnice koja pruža uvid u njezin um i umjetnost!

Knjige kao ideološko oružje i sredstva korištena u borbi protiv nepoželjnih knjiga

Dopisnik Washington Posta Peter Finn te spisateljica, prevoditeljica i sveučilišna nastavnica Petra Couvée u knjizi Afera Živago: Kremlj, CIA i bitka za jednu zabranjenu knjigu detaljno su opisali jedan od poznatijih književnih skandala koji se odvijao u hladnoratovskoj eri. Sabravši spoznaje do kojih su došli pregledavajući više od 100 nekad tajnih dokumenata CIA-je i brojne memoare te obišavši velik broj europskih arhiva, autori čitatelju donose priču o kultnom romanu Doktor Živago Borisa Pasternaka koji je u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika zabranjen i proglašen antisovjetskim te o tom kako je to književno djelo postao ideološko oružje. Saznaj više o pozadini priče o Nobelom nagrađenom romanu Borisa Pasternaka! 

U knjizi naslovljenoj O savršenom cenzoru iliti Priručnik protiv štetnih knjiga i njihovih autora arheolog, bibliograf i bibliotekar Aleksandar Stipčević u formi satirične rasprave opisao je brojne napore koje su cenzori ulagali u borbu protiv štetnih knjiga. Brojnim primjerima autor razotkriva metode i načine zabranjivanja knjiga, a preventivna cenzura, zapljena rukopisa, nadzor nad radom tiskara i nakladnika, čišćenje i ispravljanje knjiga, uskraćivanje informacija o štetnim knjigama, spaljivanja knjiga, popisi zabranjenih knjiga, zatvaranja i napadanja pisaca samo su neke od cenzorskih mjera. Saznaj više o načinima borbe protiv nepoželjnih knjiga!

Dođi u Knjižnicu, na posudbenom pultu i informativnim pultovima potraži svibanjski tematski bilten u kojem ćeš pronaći još preporuka knjiga koje su se u nekom trenutku našle na popisu zabranjenih, zaviri u popis, inspiriraj se i pročitaj neku od njih!