9. 3. 2023.

Preporuke

Vlasta Peći Marčetić
Mirjana Franculić

Popis preporuka

Čitateljskom je klubu uvijek izazov čitati djela autora nagrađenih Nobelovom nagradom, tako vrijednim i cijenjenim priznanjem. Nobelovu nagradu za književnost 2022. godine dobila je francuska književnica Annie Ernaux. U veljači su članovi Kluba, čitajući nobelovku i njezine sunarodnjakinje, dobili odgovor na pitanje Što je to Annie napisala da je tako dobro i kako su 50-ih godina prošlog stoljeća živjele žene u Francuskoj?.

Šest romana Annie Ernaux, danas 83-godišnje autorice, koje su pročitali članovi Kluba zajedno čine manje od 600 stranica. Članovi se nisu mogli načuditi toj maloj količini teksta koje je autorica ispisala, a zavrijedjela je Nobelovu nagradu. Razgovarajući najprije o jednom, a zatim o svim ostalim romanima, shvatili su zašto je Annie Ernaux dobila tako prestižnu nagradu. Da je napisala samo Događaj i ništa prije ni poslije tog, zaslužila bi nagradu.

Tako se brutalno ogoljeti do srži, do kosti, do najintimnijih detalja, misli i događaja, kako se ogoljela Annie u svojim autobiografskim romanima, ne može svatko i uistinu nije lako. Kad čitaš knjigu za koju znaš da je autobiografska, čitaš je potpuno drukčije od bilo koje fikcije, dokumentaristike ili biografske priče. Čitajući autobiografski roman, cijelo vrijeme znaš da je ta osoba stvarna i to ti stvara poseban doživljaj. Annie u svojim romanima piše o društvenim razlikama, pobačaju, intimi, seksualnosti i ženskoj neovisnosti ili pak ovisnosti.

„Ernaux je dobila Nobelovu nagradu za hrabrost i oštrinu kojom razotkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja osobnog sjećanja“, izjavio je Mats Malm, tajnik Švedske akademije, obrazlažući njihov ovogodišnji izbor laureata, a članovi Kluba s njim se slažu u potpunosti.

Pročitaj autobiografske romane Annie Ernaux i saznaj zašto je baš ta književnica zasluženo dobila Nobelovu nagradu za književnost!

Koliko je Ernaux drukčija od svojih tadašnjih kolegica sunarodnjakinja, članovi Kluba mogli su saznati i iz romana Marguerite Duras i Francoise Sagan, čije su romane također pročitali u veljači ove godine i sa žarom ti ih preporučuju.

Marguerite Duras, velika „majstorica“ proze, vrhunac svojeg rada predstavlja naslovom Moderato cantabile (u prijevodu Odmjereno i pjevno), psihološki iznijansiranim romanom s naglaskom na monolozima glavnih junaka. I praznine između riječi značajne su. Rođenje u Indokini i bogatstvo kolorita života u toj zemlji utkano je u njezinim djelima. Po tom je poseban naslov Ljubavnik, autobiografski roman čija se radnja zasniva na sjećanju prvog ljubavnog i seksualnog života 15-godišnje djevojčice/žene i njezina okruženja puna predrasuda o rasi, spolu, godinama i socijalnom statusu. Svakodnevno proživljavanje iščekivanja muževa povratka i deportacije iz zarobljeništva sadržaj su još jednog naslova koji se svidio članovima Kluba, a riječ je o knjizi Bol. Kratak roman prepun osjećaja i tuge, izlomljenih dana i još gorih noći. Pročitan u dahu, ostavlja upečatljiv dojam strahota koje čovjek doživi i preživi.

Spisateljica Francoise Sagan, pravim imenom Francoise Coiret, bogata i obrazovana, studirala je na Filološkom fakultetu Sorbonne. Provodila je vrijeme u malim, udobnim pariškim kafićima, upoznavala umjetnike, glumce, pjesnike, živjela bez obveza, zaljubljivala se i patila. Njezin prvi roman objavljen je 1954. godine pod naslovom Dobar dan, tugo, u kojem 17-godišnja Cecile provodi bezbrižno ljeto s ocem udovcem i njegovom ljubavnicom, upoznaje ljubav, izdaju, razočaranje. Sve ono što se dalje događa potvrđuje liberalne stavove Francoise Sagan koji su izraženi i u idućim djelima. Osim tog romana, članovi Kluba uživali su i u naslovu Prolazna bol, psihološkoj fikciji u kojoj autorica pokušava pomiriti želju glavnog lika za ljubavlju i samoćom iako je iznevjerio sve oko sebe. U romanu Modrice na duši Sagan vlastitu ranjivost prepoznaje u ljubavnim parovima. Pisan u obliku dnevnika, prati razdoblje od ožujka 1971. godine do travnja 1972. godine. Većini romana te autorice zajednički su ljubav te bogati i razočarani likovi, tzv. „jet-set“ onog doba.

Iskrenost, ranjivost i mnoštvo autobiografskih elemenata povezuje navedene francuske spisateljice, a poznata izreka „Ženom se ne rađa, ženom se postaje.“ slavne Simon de Beauvoir primjenjiva je na teme i spisateljski opus svih triju autorica: Annie Ernaux, Francoise Sagan i Margaret Duras. Čitaj ih!