Na posljednjem sastanku Čitateljskog kluba Lectoria Gradske knjižnice Požega 28. studenog 2024. godine raspravljali smo o četiri naslova različitih autora, a isti su naslov pročitale četiri osobe. Susret je bio intelektualno osvježenje jer su nas djela izazvala da preispitamo vlastite stavove, dublje zaronimo u svijet likova te analiziramo društvene i psihološke aspekte koje autori iznose.

Prva knjiga, Ekspozicija tame Marka Gregora, otvorila je raspravu o ljudskoj prirodi. Iz perspektive slijepog dječaka Mračnjaka vodi nas kroz promjene Prvog i Drugog svjetskog rata. Njegova sljepoća nije samo fizičko stanje već i simbol za duhovnu prosvijetljenost ili njezin izostanak. Taj naslov dobio je izvanredne ocjene članova zbog svoje duboke analize ljudske prirode i slojevite naracije. Autor vrlo spretno oslikava likove, od laskanja do manipulacija. Ekspozicija tame pogled je iz mraka koji otkriva svjetlo. Poruka je djela: „Iz tame se dobro vidi, a tamo u tamu ne vidi nitko.“ Stvarna jasnoća dolazi iz promišljanja iznutra.

Sadržaj zbirke priča O čemu ne govorimo autorice Slavenke Drakulić ono je što ćemo svi iskusiti. Iskreno i potresno istražuje teme starosti, nemoći i bolesti, često prekrivene šutnjom. Britkim humorom i dubokom introspekcijom autorica razbija tabue suvremenog društva otkrivajući ranjivost tijela koje doživljava promjene. Jedna od upečatljivih slika opisuje kožu starije osobe kao „viseći omotač koji drži meso, kosti i žile“, što dočarava osjećaj otuđenja i „ružnu” iskrenost o starenju. Knjiga potiče na razmišljanje o društvenom skrivanju starosti, nemoći i opsesiji mladošću. Naslov O čemu ne govorimo dobio je visoke ocjene čitatelja potvrđujući svoju važnost i relevantnost i topla je preporuka svima koji se ne boje suočiti s neizrečenim istinama.

Za knjigu Noćni portret Drage Glamuzine moglo bi se reći kako je to dnevnik u formi romana koji polako osvaja. Numerirana poglavlja, neka kratka i „dnevnička“, a neka zaokružena kao priče, oblikuju djelo kao dnevnik romana. Premda naslov nije oduševio sve članove Čitateljskog kluba, prepoznata je postepena gradacija zanimljivosti tijekom čitanja knjige. Taj poluautobiografski „noćnik“, pisan tijekom zime i proljeća 2022. godine, donosi promišljanja o svakodnevnim situacijama – kućnim problemima, susretima s prijateljima, intimnim odnosima i životu uopće… Scena s pokvarenim frižiderom naglašava upečatljiv završni dojam. Iako nije izazvala univerzalno oduševljenje, knjiga je privukla pažnju svojim eksperimentalnim pristupom i introspektivnim tonom. Pogodna je za čitatelje koji cijene neobične književne oblike.

Roman Ljubav i smeće Ivana Klíme priča je smještena u socijalističku Čehoslovačku. Glavni lik, pisac kojeg je zabranio režim, vraća se iz Amerike i zapošljava kao čistač ulica u Pragu, gdje promišlja o smislu života, ljubavi i umjetnosti dok se suočava s gomilama smeća, simbolom nagomilanih problema. Ispituje vlastiti odnos s teško bolesnim ocem. Osim ljubavi prema pisanju i razmišljanja o Kafki, bavi se i svojim ljubavnim odnosima. Istražuje svoj unutarnji konflikt i nesposobnost donošenja odluka. Unatoč tomu što članove Čitateljskog kluba nije u potpunosti oduševio, romanu su dodijelili pristojno visoku ocjenu ističući njegovo bogatstvo misli. Svaki pasus sadrži bar jednu rečenicu vrijednu pamćenja.

Sve četiri knjige istražuju ljudske sudbine u suočavanju s nesigurnostima, strahovima i skrivenim istinama te pozivaju na raspravu. Zato posudi te naslove i razgovaraj o njima!

Ekspozicija tame, Marko Gregor

O čemu ne govorimo, Slavenka Drakulić

Noćni portir, Drago Glamuzina

Ljubav i smeće, Ivan Klíma