Od samih početaka ljudske civilizacije pa do današnjih vremena ljudi su nastojali sva svoja znanja i iskustva sačuvati za sljedeće naraštaje. Jedino što se s vremenom mijenjalo bio je medij prenošenja znanja. U početku to je bila usmena predaja, potom prepisivanje knjiga, a kasnije izumom tiska usmenu predaju i prepisivačku tradiciju zamjenjuje tiskana knjiga. U suvremeno doba elektronički mediji omogućavaju nezamislivo brz protok informacija, stoga se danas govori o e-knjigama i digitaliziranim knjigama. Digitalizacija je proces pretvaranja fizičkih knjiga u digitalne slike ili elektroničke knjige skeniranjem. Takav postupak zahtijeva puno manje vremena i truda od metode ponovnog tipkanja cijelog teksta, koja je bila jedina mogućnost umnažanja primjeraka.

Knjižnica bez zidova

Kad kažemo knjižnica, svi pomislimo na poznatu nam i uobičajenu zgradu koju, na najjednostavniji mogući način, promatramo kao mjesto s knjigama. Međutim, odavno je već knjižnica puno više od toga! Ona je atraktivna, suvremena, aktualna i digitalna oaza kulture, znanja i zabave koja odgovara svim potrebama korisnika, a knjižnica bez zidova u koju korisnik može ući s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, pod uvjetom da mu je internet dostupan, zove se digitalna knjižnica. Radno je vrijeme digitalne knjižnice od 0 do 24 sata. Nema potrebe ni čekati da se posuđena knjiga vrati ili pak rezervira jer digitalna knjiga neprestano je dostupna i više se korisnika njom može koristiti istovremeno.

Digitalna vizura povijesti čitanja u Požegi

Gradska knjižnica Požega 2019. godine uključila se u projekt digitalizacije starih i rijetkih zavičajnih knjiga pod nazivom Povijest čitanja u Požegi. Projekt u četiri etape prikazuje kulturu čitanja u Požegi od sredine 19. stoljeća pa sve do sredine 20. stoljeća, kao i povijesni utjecaj koji su znameniti Požežani ostavili na kulturu čitanja na nacionalnoj razini. Digitalizacijom se vrijedne izvornike zaštitilo od daljnjeg fizičkog propadanja, a digitalnom kopijom omogućila se bolja dostupnost primjeraka.

Projekt digitalizacije financiran je sredstvima Grada Požege i Ministarstva kulture i medija. Tvrtka ArhivPRO digitalizirala je knjige i izradila digitalni repozitorij na kojem se knjige pohranjuju, a dostupan je na https://pozega.eindigo.net/.

Dosad je digitalizirano pet knjiga od posebnog značaja, ne samo za zavičajnu nego i za nacionalnu povijest kulture i čitanja.

Vjekoslav Babukić – najmarljiviji i najpopularniji intelektualac preporodnog doba

U kontekstu preporodnih ideja, buđenja nacionalne svijesti i stvaranja jedinstvenog hrvatskog književnog jezika s pravopisom značajnu ulogu imao je Požežanin Vjekoslav Babukić, jedna od vodećih osoba u preporodnom vremenu. Bio je prvi tajnik Matice ilirske i prvi profesor hrvatskog jezika na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji. S Ljudevitom Gajem smatra se tvorcem latiničnog slovnog sustava kojim, uz neznatne promjene, Hrvati i Slovenci pišu i danas. Napisao je tri hrvatske gramatike, nekoliko rasprava o pravopisu, jednu prigodnu pjesmu, nekoliko predgovora u izdanjima starih hrvatskih pisaca, a s Antunom Mažuranićem dopunio je Ilirsko-nemačko-talianski mali rečnik Josipa Drobniča.

Gradska knjižnica Požega digitalizirala je pojedine primjerke najtraženije građe iz fonda zavičajne zbirke Possegana. U tom smislu, Ilirska slovnica Vjekoslava Babukića već je digitalizirana, a pridružen joj je i navedeni Ilirsko-nemačko-talianski mali rečnik Josipa Drobniča.

Čitaoničko društvo Lectoria kao središte kulturnog i društvenog života u Požegi 19. stoljeća

Jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u Požegi 19. stoljeća svakako je osnivanje Čitaoničkog društva 1845. godine, na čijim temeljima do danas živi i djeluje Gradska knjižnica Požega.

Preporoditelji su, jačajući svijest o potrebi jedinstvenog književnog jezika, temeljnu ulogu u provođenju preporodne ideje utkali u knjige i čitaonice. Čitaoničko društvo bilo je središte kulturnog i društvenog života u Požegi. I u teškim političkim situacijama 19. stoljeća Društvo je bilo primorano mijenjati adresu i mjesto, ali ideja koja je okupljala ljude bila je ta koja je Društvo održala na životu.

Suradnjom s Gradskim muzejom Požega, koji čuva vrijednu dokumentaciju o osnivanju Čitaoničkog društva u Požegi, kao i programske sadržaje vezane uz rad Čitaonice u tom prvom razdoblju postojanja, Gradska knjižnica predstavlja i taj važni dio kulturne povijesti našeg grada.

Kajo Agjić i prva upotreba dijakritičkih znakova u hrvatskom jeziku

Značajan događaj u preporodnom vremenu svakako je i tiskanje prvog lekcionara na hrvatskom jeziku Štijenja i Evangjelja, 1851. godine, u kojem su prvi put u hrvatskom jeziku upotrijebljeni dijakritički znakovi. Iza ovog značajnog djela stoji znameniti Požežanin fra Kajo Adžić koji je blisko surađivao s Vjekoslavom Babukićem i aktivno objavljivao radove s preporodnim idejama u časopisu Slavonac.

Miroslav Kraljević i prva požeška tiskara, prvi didaktično-zabavni časopis i prvi roman u novijoj hrvatskoj književnosti

Hrvatski narodni preporod svoj slom doživio je 1848. godine. Međutim, Slavonija je i dalje svojim književnim stvaralaštvom nastavila provoditi ilirski kulturno-politički program. Nakon oktroiranog ustava, Austrija 1851. godine uvodi Bachov apsolutizam koji je trajao sve do 1860. godine. Slavonija se cijelo to vrijeme uporno i nezaustavljivo odupirala i germanizaciji i mađarizaciji.

Iako slomljen, hrvatski narodni preporod i dalje tinja u aktivnom stvaralaštvu znamenitih Požežana, pa tako Miroslav Kraljević 1862. godine osniva tiskaru u Požegi u kojoj isključivo objavljuje djela hrvatskih autora i djela na hrvatskom jeziku. U svojoj tiskari tiska časopis Slavonac, prvi didaktično-zabavni časopis u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, kao i roman Požeški đak, prvi roman u novijoj hrvatskoj književnosti.

Cirakijeva knjižnica kao preteča narodne knjižnice u Požegi

Franjo Ciraki, najdugovječniji požeški gradonačelnik, književnim radom počeo se baviti već u srednjoškolskim danima objavljujući tekstove u časopisu Slavonac, a tijekom druge polovine 19. stoljeća bio je najtiskaniji pjesnik u središnjoj književnoj reviji Vijenac. Priređivao je za javnost predavanja iz književnosti koja bi održavao u prostorima požeške Čitaonice. Bio je veliki poliglot i bibliofil, volio je putovati, a sa svojih mnogobrojnih putovanja jedini suvenir koji bi donosio kući bila je – knjiga. Kao rezultat njegova rada i života nastala je Cirakijeva knjižnica, preteča narodne knjižnice u Požegi u koju su rado navraćali ne samo Požežani nego i ljudi iz drugih gradova.

Ciraki je bio pjesnik i spisatelj, ali zbog gradonačelničkih obveza i dužnosti (23 godine na čelu Grada) nije imao dovoljno vremena za pisanje. Zato, od mnogobrojnih djela koja je napisao, digitalizacijom predstavljamo Cirakija pjesnika njegovom prvom zbirkom pjesama pod nazivom Prve pjesme.

Digitalna zbirka relevantnog značaja za lokalnu i nacionalnu kulturnu povijest

Projektom digitalizacije Gradska knjižnica Požega želi predstaviti, popularizirati i učiniti knjižnu građu dostupnom stručnoj i ostaloj javnosti, stvoriti digitalnu zbirku koja je od relevantnog značaja za lokalnu i nacionalnu kulturnu povijest, dugotrajno čuvati, očuvati te predstaviti zavičajno stvaralaštvo kao dio hrvatske kulturne baštine. Kontinuiranom digitalizacijom Knjižnica će, kao čuvarica i promotorica kulturne baštine svojeg zavičaja, upoznavati građane s pisanim i tiskanim dokumentima koji svjedoče o vezi zavičaja, stvaralaštva te oblikovanja društvenog i kulturnog života grada.

Projektom digitalizacije Knjižnica također želi stvoriti novu ponudu, ne samo za svoje korisnike nego i za širu javnost. U tom smislu, Knjižnica se široj javnosti želi predstaviti kao ustanova koja osvještava potrebu za kontinuiranim praćenjem, bilježenjem i prezentiranjem života i povijesti grada.